Miholje

Početkom jeseni slavimo Miholje, blagdan arhanđela Mihaela koji, kao pobjednik nad zlom: Luciferom, Zmajem, simbolizira hrabrost, dobrotu, unutarnju svjetlost, odvažnost i snagu volje.

Mihael u ikonografiji nosi zlatan mač kojim rastjeruje tamu, štiti i daje hrabrost u sve mračnijim danima. Ponekad ga se na starim slikama prikazuje kao "vagatelja duša" koji u drugoj ruci nosi vagu, simbol ravnoteže između različitih polova ljudskog postojanja i djelovanja.

Proslava Miholja se podudara i s jesenskim ekvinocijem, kada su dani i noći jednake duljine i kada, za razliku od proljetnog ekvinocija u kojem se povezujemo s nadolazećom snagom započimanja novog života, postajemo svjesni smirivanja Zemlje i odmora koji nastupa nakon žetve.

Snage Zemlje koje se vraćaju unutra nagovještaju vrijeme kontemplacije koje donose hladniji i mračniji dani.

O svetkovini Miholje...

Miholje se slavi koncem rujna. Mihael, drevno hebrejsko ime koje znači "Tko je kao Bog”, nosi jedan od četiri velika Arkanđela koji se predstavlja kao Sunčevo biće, biće Svjetlosti koje sjajem svog pogleda savladava tamu ili negativne sile. Kao zaštitnik i snažna djelatna sila dobra, Mihael je u tradicionalnoj ikonografiji predstavljen kao borac koji snagom svog mača iz nebesa izbacuje Lucifera i njegove pristaše, te kasnije svladava zmaja koji je poslan da bi stvorio kaos. Rudolf Steiner je u Mihaelu prepoznao duhovnog vodiča našeg doba koji kao sluga Kristove svjetlosti stane iza svih ljudi dobra srca koji imaju hrabrosti krenuti ka prosvjećenijem drušvu. Zbog toga je škole čije je osnivanje potaknuo nazvao Mihaelovim školama, smatrajući da one promiču 'prosvijetljeno mišljenje' te će zahvaljujući tome postati sjeme jednog skladnijeg doba.

Svaki se arkanđeo smatra vladarom jednog od godišnjih doba na Zemlji, a jesen je doba Sv. Mihaela. Miholje se obično slavi tako da se u školu donose žetveni plodovi koji se izlažu na svetkovnom stolu ili se jedu za vrijeme užine, pjevaju se pjesme o Mihaelu, a na sam dan priređuju igre koje nisu zamišljene kao natjecateljske, nego se oslanjaju na sposobnost dječje imaginacije koja sama po sebi ima motivirajući učinak. Svaka igra ima i svoj dublji duhovni sadržaj koji se uklapa u simboliku i ikonografiju Miholja i jeseni: izrađuju se zmajevi, priređuju viteške igre, igre snage, brzine, preciznosti, hrabrosti, tiješti se sok iz grožđa, peče kruh i sl.

Od 2011. godine Miholje slavimo u zagrebačkom Parku Bundek ili u Parku mladenaca (južna strana kraj pošte), a po uzoru na waldorfske škole u svijetu koje tada svojim aktivnostima izlaze u javnost i prikupljaju donacije za WOW Day (Waldorf One World). Održavaju se radionice izrade zmajeva i vatrenih kugli od papira, pripovijedanja priča, prolaska kroz labirint, Vilinskog plesa, žongliranja, jahanja ponija i dr.

Ulaz je besplatan

Iz roditeljskog dvogleda