Koncipiranje nastave matematike se utemeljuje na razvojno-psihološkom objašnjenju procesa usvajanja matematičkih pojmova. Brojanje je prije svega kretanje i zato ga treba tijekom prvog razreda razvijati preko pokreta djeteta. Brojanje je pounutreno kretanje; dijete uči matematičke pojmove na konkretnim a ne na apstraktnim situacijama. Stoga su opći nastavni ciljevi ne “astrahiranje” i “generaliziranje” nego “konkretiziranje” i promatranje pojednačnog slučaja. Pretpostavka za razvoj faze "formalnih operacija" (6.- 8- razreda) je upravo usvajanje pojmova preko pokreta (Piaget) i zato važi pravilo: od ruku - preko srca - do glave.
Brojevi imaju za čovjeka i kvalitativno-moralnu dimenziju i u nastavi matematike se upravo preko upoznavanja i uvažavanja kvalitete brojeva može njegovati doživljaj da broj, čovjek i svijet pripadaju zajedno.
Ako je do četvrtog razreda nastava matematike dostatno vježbana na temelju konkretnih operacija, onda u uzrastu uečnika od 6. do 8. razreda dobiva praktično brojanje/računanje svoju kvalitativnu obojenost. Učenik treba upoznati kako kvantitativna, tako i kvalitetativna svojstva brojeva i matematičkih operacija.
Ne smije se izgubiti iz vida da je nastava matematike putem redovitih vježbanja izvrsno sredstvo školovanja volje. Kroz nastavu matematike učenik uči oslobađati se nekritičke vezanosti za autoritete.
Geometrija kao dio nastave matematike počinje od 5. razreda i izdvojena je u posebnu nastavnu epohu. Vodeća ideja tog nastavnog područja je razvoj i poticanje sposobnosti konkretnog prostornog predočavanja.
Uvažavajući gore navedeno nastava matematike treba pridonijeti da učenik razvije, stekne ili usvoji sposobnost:
- uočavanje logičkih veza i odnosa između matematičkih veličina
- razvijanje logičkog mišljenja i zaključivanja, te matematičkog načina mišljenja
- uočavanje zakonitosti, uzroka i posljedica
- razvijanje pojmovnog i predodžbenog mišljenja
- usvajanje spoznaja o količinskim i prostornim odnosima
- usvajanje matematičkih pojmova i simbola
- razvijanje vještine usmenog i pismenog računanja
- razvijanje moralnih kvaliteta osobnosti i drugih osobina: pozornost, marljivost, točnost, preciznost, urednost, koncentracija, strpljivost, ljubav prema istini, stvaralačko mišljenje i djelovanje, maštovitost
- stvaranje ravnoteže između sintetičkog i analitičkog načina mišljenja