Nastava vrtlarstva mladima treba pružiti mogućnost realnog razumijevanja prirodnih povezanosti. Višegodišnjim radom, promatranjem, ponavljanjem radnih procesa i ubiranjem plodova svoga rada, međudjelovanje prirodnih snaga postaje doživljajem. Za sve to je potrebno razviti odgovornost iz svijesti o značenja ovakve vrste rada.
Izloženost svim utjecajima vremenskih prilika vodi ka samosvladavanju, a osjećaj "zdravog umora" od rada, kroz djelatan odnos s prirodom dovodi do harmoniziranja i smirivanja. Ovdje se na neposredan način doživljava kako kroz vlastiti angažman nastaje "novi život".
Nastava vrtlarstva započinje s početkom puberteta, pa je njezina primarna zadaća pedagoška pomoć razvoju i to putem rada na zemlji. Potrebno je učenicima omogućiti da dožive čitavu vrtlarsku godinu: od obrade zemlje, sijanja i sadnje, njege biljaka (zalijevanje, okopavanje i plijevljenje) sve do žetve, ili do prodaje plodova, te kroz sve to školovati osjetila i uzročno mišljenje. Može se reći da su osnovni zadaci ovog predmeta: upoznavanje, djelomično stjecanje i cijenjenje vrtlarskih vještina i znanja, stjecanje sposobnosti procjene vlastite mogućnosti te odgajanje i poticanje volje za rad - da bi mladi mogli doći do spoznaje -da- moći raditi u svijetu - znači - naučiti razumijeti svijet.
Nastavni sadržaji
Za pojedinu starosnu dob u vrtlarskim radovima ne postoje kruta pravila. Veličina zemljišta, položaj i vrsta tla, klima i drugi čimbenici na licu mjesta imaju velik utjecaj na način kako s učenicima možmo voditi vrt.
Ovisno o životnim datostima, stariji učenici mogu preuzeti i zadatke s kojima su već u ranijim godinama bili suočeni, kao što su naprimjer tipični poslovi njegovanja vrta u koje treba uključiti sve učenike.