Osmi razred

Hrvatski jezik

Usmjerenosti učenika na sebe i na traženje vlastitog identiteta u području jezika izražava se interesom za istraživanjem vlastitog glasa i jezika. Nastava jezika i književnosti na tu razvojnu potrebu učenika treba odgovoriti tako da učenik može pronaći ne samo nove literarne teme, nego i iste izraziti novim formama, a u pisanju treba imati mogućnost pronaći vlastiti stil. Osnova za to su istraživanja stila u literaturi, kao i prvo uvodenje u metriku i poetiku. Unutarnjoj dramatici puberteta (suočavanja sa sobom u tom razdoblju) ususret ide drama kao književna forma u literaturi. Pri tom drama treba biti na sve načine doživljena: čitanjem, izgovaranjem i izvođenjem (projekt nastava).

1. Upoznavanje jezičnih pravilnosti i jezični odgoj

Književnost

• misaona lirika
• biografije značajnih osoba, biografske skice životnih situacija u kojima se subjektivnost, nadahnuće, inicijativa, hrabrost, želja za pomoći drugima (otkrića, pronalasci), te odgovornost za svijet, prirodu i sebe očituju kao kreativni potencijali
• doživljaj drame i njezina literarna obrada
• izvedba jednog većeg dramskog djela

2. Pismeno i usmeno izražavanje (jezično izražavanje)

• vježbanje izricanja osobnog stava, spremnost na pozorno slušanje, razvoj odgovornosti za vlastiti govor
• referati: pojedinačni i grupni (kooperativno i individualno učenje)
• samostalni završni pismeni rad

3. Gramatika i pravopis

• Gramatika: glasovi i glasovne promjene, alteracija i odstupanja od pravila
• akcentuacija
• priložne oznake
• adverbne rečenice
• višestruko složene rečenice
• mjesne i mislene imenice
• sistematizacija znanja o tvorbi glagola
• glasovne promjene u tvorbi riječi
• naglasci
• Pravogovor i pravopis: interpunkcija, pravopisni znakovi
• orme izražavanja poštovanja prema drugim osobama
• pisanje tuđica

Literatura:

1. program lektire identičan programu za VIII razred osnovnih škola u Republici Hrvatskoj

Matematika

Ciljevi

• doživljavanje i dokazivanje zakonitosti
• njegovanje dijaloga
• razvijanje učenikove sposobnosti i smisla za socijalni život zajednice
• jačanje interesa za matematički način mišljenja

Nastavni sadržaji

1. nastavna epoha:

• Pitagorin poučak i njegova primjena
• Linearna funkcija i jednadžba pravca
• Sustav dvije jednadžbe s dvije nepoznanice
• Monomi i polinomi

2. nastavna epoha: GEOMETRIJA

• kongruentne slike
• presjek stošca
• preslikavanja ravnine
• geometrijska tijela

Zemljopis

Ciljevi

Razvijeni interes za probleme u svijetu kao probleme koji su od neposrednog značaja za učenika zahtjevaju od nastave zemljopisa da potakne na dijalog: ja -svijet. Učenik treba učiti različite vrijednosti svjeta, razumijevanje i poštivanje različitih naroda i tako pronaći svoj kulturni identitet i odnos prema vlastitoj kulturi. Poticanje sposobnosti mašte i stvaralaštva treba uslijediti tako da se geografija upoznaje sa stajališta polariteta, rasta i metamorfoza (preobrazbi).

Nastavni sadržaji

1. epoha: AMERIKA - OD SJEVERNE DO JUŽNE AMERIKE (OD POLA DO POLA)

• tipični krajolici sjeverne i južne Amerike (fiktivno putovanje od pola do pola)
• raščlamba dvostrukog kontinenta i njihov životinjski i biljni svijet
• seoba indijanaca i njihova udaljenost u različitim područjima
• motivi španjolsko-portugalskih i englesko-francuskih osvajača i posljedice osvajanja (rudna blaga, tehnike privređivanja, uništavanje prirode)
• nastanak američkih nacija; različita kulturna obilježja različitih naroda i njihov razvoj

Astronomija

• orijentiranje prema noćnoj slici zvijezda (astronomija starih mornara); zodijak, ekliptik
• astronomski položaj zemlje u Svemiru
• kretanja i vrijeme okretanja planeta
• ritam u Svemiru, sunčeva i mjesečeva pomračenja

Povijest

Ciljevi

• pojmiti suvremenost kao rezultat povijesnih procesa (u kauzalitetu s prethodnim razdobljima i kulturnim stupnjevima)
• razvijanje sposobnosti samostalne prosudbe i razvijanje sposobnosti kauzalnog mišljenja (uzrok-posljedica)
• utjecaj tehničkih pronalazaka i otkrića na način čovjekova života; socijalne i kulturne promjene
• osvještavanje kauzalnih odnosa s različitih stajališta: posljedice pronalazaka sa stajališta daljnjeg razvoja znanosti, tehnike i tehnologije
• socijalne posljedice pronalazaka
• pozitivni aspekt pronalazaka i otkrića (medicina, kemija, zadrugarstvo, itd.)
• negativni aspekt otkrića i pronalazaka (bijeda radništva, transporti robova, pustošenje izvora sirovina itd.)
• upoznavanje s rezultatima suvremenih povijesnih istraživanja.

Nastavni sadržaji

nastavna epoha: OD TRIDESETGODIŠNJIH RATOVA DO SUVREMENOG DOBA

• razvoj parnog stroja, razvoj tehnike, gospodarstva i prometa
• socijalne posljedice: nastanak tvornica
• posljedice nastanka tvornica za prirodnu okolinu
• razvoj suvremenih tehnologija: pronalasci (elektricitet, kemija, atomska energija); biografije poznatih pronalazaca (Edison, Liebig, Curie, Tesla; itd.)
• blagostanje u visokorazvijenim zemljama odn. siromaštvo u nerazvijenim zemljama (problem: sjever - jug)
• međunarodna gospodarska mreža (egzemplarno: nafta)
• međuovisnost različitih regiona svijeta: pozitivni i negativni aspekti
• politički razvoj u 20-om stoljeću:
• posljedice Prvog svjetskog rata (nacionalsocijalizam; Hitler; načini djelovanja nacista, holokaust)
• Drugi svjetski rat; otpor
• snaga individualne inicijative (primjeri borbe za spas i zaštitu okoline, gradanske inicijative, itd.)
• velike ličnosti našeg stoljeća: Mahatma Gandi, Albert Schweizer, Martin Luther King, i ostale velike ličnosti našeg stoljeća
• Hrvatska od industrijske revolucije do danas: Austro-ugarsko razdoblje, prva i druga Jugoslavija, borba za samostalnost, domovinski rat, konstituiranje samostalne države Hrvatske

Biologija

Ciljevi

Učenik se na ovom razvojnom stupnju suočava s procesom tjelesnog razvoja i nesklada izmedu tjelesnog, osjećajnog i misaonog razvoja. Glavna pedagoška zadaća nastave biologije je da pomogne razumijevanje procesa rasta i razvoja kod učenika i tako doprinese harmoniziranju učenikovog razvoja. Stoga se nastava biologije opet vraća na humanu biologiju (poznavanje čovjeka i posebna pozornost se posvećuje mišičnom sustavu i kosturu (što je povezano s promjenama u rastu i razvoju na tom stupnju)

Sadržaji nastave:

1. nastavna epoha: UČENJE O ČOVJEKU

• kostur i mišićna struktura sa stajališta djetetova razvoja (stjecanje sposobnosti uspravnog hoda)
• oblik pršljenova i težine tijela
• ramena i ruke (pokret pronacije i supinacije kod donjeg dijela ruku)
• predio zdjelice i kosti nogu sa mišićnom strukturom stražnjice
• pokretljivost i mirovanje pri hodanju i stajanju (krajnja rotacija u koljenu)
• noga (nožni luk)
• čovjekova lubanja
• kosti obraza
• mišićna struktura čitavog tijela
• građa i funkcija ljudskog oka
• građa i funkcija ljudskog uha.

Fizika

Ciljevi

Na prvom mjestu su područja iz hidrostatike, hidrodinamike, aerostatike, aerodinamike koje se po prvi puta pojavljuju u ovoj razvojnoj dobi i to s jakim naglaskom na praksu.

Nastavni sadržaji

nastavna epoha: statika i dinamika pokretnih medija. Primjena fizike u svim područjima.

Hidrostatika

• Arhimedov princip/zakon (za vodu i zrak)
• hidrostatični uzgon (dubinski pritisak)
• spojene posude (hidraulična vaga)
• kartezijski ronilac
• težina čvrstih, tekućih i plinovitih tijela
• stabilnost (primjer: oblici brodova)
• statični pritisak (vode u usporedbi sa zrakom)
• princip rada pumpe (primjer: hidraulični zidoder)
• laminarno i turbulentno strujanje
• stvaranje vrtloga i otpora (u vodi i zraku)

Meteorologija (znanosti o vremenu): obradit će se slijedeće teme (koordinacija sa nastavom geografije):

• stupanj vlažnosti zraka i stvaranje oblaka (rosište)
• vrste oblaka (kumulus, cirus, stratus, nimbus i njihove kombinacije)
• područje visokog i niskog tlaka (s frontama u vremenskom razvoju)
• putevi Ciklona
• vremenske (sinoptičke) karte; prognoziranje vremena
• jačinske skale vjetra po Beanportu, posebni vjetrovi: fen, pasat, tajfun
• klimatske pojave (kopnena, morska; tropska, subtropska, polarna klima)

(Nastavak i proširenje tema iz 7. razreda)

Akustika

• brzina zvuka (u drugim medijima osim zraka)
• refleksija zvuka, (jeka) i apsorpcija
• akustika zgrada, akustika glazbenih instrumenata

Toplina

• promjena argregatnih stanja; isparavanje; mješanje hladnoće
• anomalije vode i posljedice za prirodu
• prijenos hladnoce odn. topline (provođenje, konvekcija i zračenje)
• provođenje i izoliranje topline pomoću raznih materijala.

Elektricitet

• djelovanje topline i kemijsko djelovanje električne struje
• magnetsko djelovanje struje primjena
• Morseov uređaj
• zvono
• releji
• instrumenti za mjerenje induktiviteta
• električni motor
• transformator
• uvođenje u pojmove: napon, jačina struje, otpor; mjere napona, jačine i otpora struje

Optika

• nastanak boja pomoću prizme
• leća, žarište
• virtualna, realna slika
• dalekozor, mikroskop, fotoaparat (ljudsko oko)
• mogućnosti skupljanja sunčeve topline pomoću sabirnih leća (lupa, povećalo) i udubljenog (konkavnog) zrcala

Kemija

Ciljevi

Povezati učenike s prirodom i životnim procesima. Nastava treba razotkriti djelovanje prirodnih sila koje možemo primjeniti u tvarima. Na takav način se mogu raspoznati karakteristična svojstva tvari i njihova povezanost sa životnim procesima. Učenike treba potaknuti na postavljanje izvornih pitanja i da samostalno eksperimentiraju.

Nastavni sadržaji

nastavna epoha: ORGANSKA KEMIJA. KEMIJA PREHRAMBENIH PROIZVODA

• od zrna do brašna
• različite vrste žitarica, tehnika mljevenja
• ispitivanje brašna: ljepilo, tjesto
• dobivanje škroba iz brašna i krumpira, kvaliteta škroba
• reakcija joda na škrob
• bjelančevinska komponenta brašna
• bjelančevine: mlijeko, jaja, meso
• bjelančevine - spojevi dušika
• šećer u prirodi, pretvorba škroba u šećer uz pomoć kiseline, odnos naspram vatre i vode
• postupak vrenja
• sažimanje škroba, bjelančevina, “produkt vrenja”, kvasac kod pečenja kruha
• masti i ulja: biljni “dobavljači misti”, masti i njen odnos prema toplini i vatri, isto to prema vodi
• sušeća i nesušeća ulja
• proizvodnja sapuna (natronska lužina, mast i toplina)
• celuloza, proizvodnja papira.

Strani jezici

Ciljevi

Nastava stranog jezika na kraju osnovne škole treba ostvariti cilj da se učenik može samostalno usmeno i pismeno izražavati u stranom jeziku. Vodeći motiv nastave je: doživjeti sadašnjost. Na taj zahtjev treba učitelj odgovoriti adekvatnim izborom nastavnih tema, materijala, priča (od industrijske revolucije do suvremenog doba). Osuvremenjivanje jezika se postiže kroz dramsku literaturu (praktične vježbe glume / igranje kazališnih uloga). Posebnu pozornost treba obratiti na osposobljavanje učenika za govornu i pismenu komunikaciju sa stranim govornikom, razvijanje prihvatljivog izgovora i intonacije u spontanom govornom izražavanju, te prepoznavanje i imenovanje osnovnih gramatičkih sadržaja i sposobnosti njihove pravilne uporabe u usmenom i pismenom izražavanju. S kulturološkog aspekta cilj je proširiti učenikove uvide u druge i drugačije kulture, uz istovremeni doživljaj univerzalnosti kulture i doprinosa svake pojedinacne, kulture zajedničkoj, općeljudskoj kulturi.

Nastavni sadržaji

• dalje razvijati komunikacijske vještine (tradicionalne pjesme i balade, recitacije, pjesme i priče)
• detaljna izrada zemljovida, npr. SAD-a i Australije, te živi prikaz tih kultura i tradicija
• teme iz poslovnog života, iz povijesti, putopisi, biografske teme
• igranje uloga (likovi iz drama), dramskih scena, recitacije, balade i pjesme

Riječnik: povijesni i zemljopisni termini (+ ponavljanje dotada usvojenog vokabulara)

Gramatika (engleski jezik):

• zavisne rečenice
• indirektni govor i pitanja
• obuhvatni pregled gramatike i konverzacijske vježbe

Gramatika (njemački jezik):
rečenica (red riječi u njemačkoj recenici), nezavisne i zavisne rečenice.

• modalni glagoli (modalni glagoli s dva infinitiva)
• pasiv (konjugacija, uporaba, pasiv s modalnim glagolima)
• rečenica: zavisne i nezavisne, vrste zavisnih rečenica
• red riječi u zavisnoj i u nezavisnoj rečenici
• Naglasak je na komunikaciji u konkretnim situacijama: putovanje u zemlju njemačkog govornog podrucja (Austrija ili Njemačka/razmjena učenika ili ekskurzija)
• igrokaz na njemačkom (B. Brecht: Der Jasager und Der Neinsager i po izboru)
• njemački humor, poslovice, vicevi, skečevi i sl.

Likovna kultura

Ciljevi

Nastava slikanja treba uvažiti razvojnu potrebu mladih: oni traže sebe, svoj osobni identitet. Na tu razvojnu potrebu, koja je u uskoj svezi s razvojem kauzalnog i kritičkog mišljenja nastava slikanja odgovara stalnom izmjenom tehnika, motiva i perspektiva s naglaskom na njihovoj međusobnoj povezanosti i uvjetovanosti. Time se učeniku pruža mogućnost da isproba i izbori u stvaralačkom području i nužnost i opoziciju i slobodu.

NAstavni sadržaji

• izmjena slikarskih tehnika: mokro-mokro i tehnika slojevanja (isti motiv u različitim tehnikama)
• opoziti: isti motiv u kolorističkoj i crno-bijeloj tehnici
• izmjena grafičkih i kolorističkih tehnika
• uvode se grafički postupci: linorez, drvorez, monotipija

Risanje

Ciljevi

Mladi čovjek sa 14. ili 15. godina još uvijek nema vlastitog estetičkog suda i zato nastava risanja treba pridonijeti formiranju vlastitog stajališta (kriterija prosudbe). U tom razdoblju sud je još uvijek subjektivan i pod utjecajem mode i dominantnih suvremenih strujanja. Putem nastave risanja treba razvijati prosudbu o ispravnom i istinitom, o zakonitostima grafičkih oblika i primjeriti te zakonitosti na djelima velikih majstora. Učenike treba poticati da uvažavaju zakonitosti tj. pravilnosti i primjenjuju ih u stvaranju samostalnih radova.

Nastavni sadržaji

• detaljne studije jednog ili više grafičkih radova jednog velikog umjetnika (Leonardo, Duerer,Rembrandt, itd.)
• kopiranje grafičkih radova jednog velikog majstora
• studije prirode (žive prirode i reprodukcija velikih majstora)
• studija arhitekture (u okolini)
• studija životinje
• početak učenja o proporcijama
• zlatni rez (kao tajna kompozicije)

Plastificiranje

• modeliranje ljudske glave sa stajališta temperamenta (povezano s nastavom hrvatskog jezika)
• studije zemaljsko-suhog (melankolik), vatreno-gorućeg (kolerik ), vodeno-mekog (flegmatik) i zracno-raspršenog (sangvinik)
• izrada maski: kazališne maske

Kod svih navedenih vježbi u tijeku rada ili na kraju slijedi temeljito zajedničko promatranje i analiza nastalog produkta.

Glazbena kultura

Ciljevi:

• dalje razvijanje sposobnosti prosudbe glazbe
• diferenciranje stilova što odgovara osjećaju traženja istine i individualizaciji, koja je često povezana sa osjećajem usamljenosti
• odgovarajuće pjesme trebaju ne samo odgovoriti na ovu pojavu nego i biti jedan prilog za prevladavanje usamljenosti i postajanje slobadanje

Nastavni sadržaji

• dvoglasno i troglasno pjevanje se dalje produbljuju do a-capella pjevanja i instrumentalnu pratnju
• upoznavanje različitih glazbenih stilova (barok, klasika, romantika)
• pjesme sa tekstovima koji se kritički odnose prema našem vremenu
• pjevanje pjesama jakim naglaskom na ritmu
• monodramatske balade (primjer: Franc Schubert: Zimsko putovanje)
• kontrastiranje dur-mol
• improviziranje (ritmičke improvizacije, kadenc-improvizacije)
• osnovni pojmovi iz glazbene kulture: vokalno instrumentalna djela, kao opera, opereta, musical
• pripovijedanje biografija poznatih glazbenika sa stajališta egzistencijalnih pitanja koja interesiraju učenike u tom uzrastu

Euritmija

Ciljevi:

Učenik treba temeljne zakonitosti euritmijskog pokreta doživjeti (iskusiti) i upoznati tako da se u srednjoj školi mogu nadograđivati u novom obliku. Balade i humoreske sa svojim snažnim duševnim kontrastima i polaritetima prilagoditi da odgovaraju unutarnjem svijetu tinejdžera. U tonskoj euritmiji mogu se obradivati veće grupne forme, što potiče i njeguje socijalno zajedništvo.

Nastavni sadržaji

• glazbeni komadi na intervalnim prostornim oblicima
• intenzivan rad na duru i molu
• preobražaj geometrijskih oblika
• vježbe sa štapom
• sinteza sveg do tada naučenog kroz kraći dramskoeuritmijski ili glazbeno-euritmijski komad.

Ručni rad

Ciljevi:
U razvojnoj dobi (13./14. godina) učenik stjeće sposobnost kauzalnog mišljenja, tj. razumijevanja uzroka i posljedice. I tada započinje rad na šivaćem stroju. Pretpostavka za rad je da razumije sam stroj, njegovu konstrukciju i način rada. Stjecanjem vještina šivanja utječe se na koordinaciju pokreta nogu (volja), ruku (osjet) i koncentracije (mišljenje). Tako se nastavom šivanja bitno doprinosi harmoniziranju razvoja.

Nastavni sadržaji

• izrada modela, krojenje (tehnika krojenja, zakonitosti krojenja)
• krojenje
• sastavljanje i unutrašnja obrada jednostavnog odjevnog predmeta uz korištenje šivaćeg stroja
• ukrašavanje odjevnog predmeta
• poznavanje materijala (razlika između biljnih, životinjskih, mineralnih i sintetičkih vlakana)
• tkanje (jednostavne tehnike tkanja, koje se (u srednjoj školi) nastavlja na tkalačkom stanu)

Religijska kultura

Nastavni sadržaji

• nastavak biografskih pripovijesti
• evanđelja u svezi s godišnjim svetkovinama
• Kristov život: djetinjstvo, djelovanje, iskušenja, muka, uskrsnuće, djelovanje apostola.

Obrti

Ciljevi

U 8. razredu učenici izrađuju složenije premdmete u kojima se kombiniraju (objedinjuju) vještine i sposobnosti razvijene na predhodnom stupnju. Povezuje se oblik i funkcija predmeta. Središnji nastavni cilj je da učenik samostalno odabere, planira, napravi nacrt i od nacrta do finalne obrade samostalno obavlja sve djelatnosti. Zadaci se mogu izrađivati u grupnim oblicima radova (po dvoje ili troje u grupi) i isto tako mogu sami odabrati što će izrađivati.

Nastavni sadržaji

• od ideje do finalnog predmeta: radne operacije /proces : izrada nacrta (povezano s nastavom geometrije), planiranje i izvođenje radnih koraka- naglasak je na radnim koracima kako slijede: npr. kod vezanja metli, kod izrade okvira za slike, kod gradnje stalka za pilu, kod izrade poljoprivrednih uređaja
• praktični radovi na drvenom objektu (gradnja prostora za školski rad).

Vrtlarstvo

Opseg i mogućnosti nastave vrtlarstva načelno ovise o lokalnim uvjetima svake škole. Veličina, raznolikost i uređenje školskog vrta u cjelosti trebaju služiti svrsi nastave.

• provođenje općih vrtlarskih radova koji iziskuju spretnost, izdržljivost i tjelesne snage
• košnja trave kosom, proizvodnja sijena
• popravci uređaja
• oplemenjivanje proizvoda (kiselo zelje, slano zelenje, konzerviranje voća, prerada pčelinjeg voska).

Tjelesni odgoj

Ciljevi

Sve bitne razvojne fiziološke faze su se vec dogodile ili su u tijeku. Dijete je iskusilo osjećaj težine, ali se vec nazire i izlazak, ponovno uspravljanje, ovladavanje naraslom masom i dužinom tijela. U gimnastici se uvode i vježbe upora, snage, izdržljivosti, načini kako koristiti zakone poluge i mehanike na vlastitom tijelu. Među mladićima i djevojkama sad je sve veće diferenciranje u gimnastičkom smislu. U atletici se i dalje radi na trčanju i skokovima, ali vec počinju i discipline bacanja. Kao novi element pojavljuje se hrvanje, koje im pruža mogućnosti da iskuse naraslu tjelesnu snagu i opseg.

Nastavni sadržaji

• sve poznate gimnastičke vježbe (na već navedenim spravama, s naglaskom na vježbe upora i snage za dječake, a njihanje za djevojke)
• Bothmer vježbe (tema – 3 ravnine)
• daljnja razrada športskih igara (košarka, odbojka, rukomet, hokej sa štapovima)
• vježbe snage i elastičnosti
• atletika (uvode se bacanja – kugla, koplje, disk, daljnja razrada tehnike za skokove)
• razne igre za zagrijavanje