Hrvatski jezik
S obzirom na razvojnu situaciju učenika u ovom uzrastu i nastavom jezika i književnosti treba pridonijeti razvoju kauzalnog mišljenja. Učeniku treba pružiti mogućnost da doživi jezik kao djelovanje (moć jezika). To se odnosi naravno na sva područja: od recitacije, preko pripovijedanja, sve do ortografije i gramatike. Upravo u tome njeguje čuvstvo na temi kondicionala (forme: želja, nadanje i namjera) u odnosu na poziciju prije ili nakon jedne akcije.
1. Upoznavanje jezičnih pravilnosti i jezični odgoj
Književnost
- Balade: jezik balada (s prvim odjecima dramatike)
- široki izbor iz svjetskih književnosti, a od hrvatskih autora obvezno: Nazor, Kranjčević, Šenoa, Mažuranić, Krleža
- uz jezik balada i dalje se recitiraju pjesme s temom prirode, u skladu s izmjenom godišnjih doba, a osobito lirika, od srednjeg vijeka sve do moderne
2. Pismeno i usmeno izražavanje (jezično izražavanje)
- bogatstvo tema (od srednjovjekovnih do novije povijesti književnosti), kratkoća i zaokruženost potiču učenike na samostalnije pripovijedanje, referiranje i zapisivanje
- uz mnoštvo metodičkih pristupa, presudno je ovdje uvježbavanje diferencirane spoznaje i osjećaja za jezik, uz njegovo plastično razlaganje i muzikalni element rečenice
- povijesni razvoj hrvatskog jezika od njegovih početaka do suvremenog hrvatskog jezika
3. Gramatika i pravopis
- Gramatika: glagolski načini: imperativ, kondicional I , kondicional II
- neodređene zamjenice
- glagolski oblici (prezent, perfekt, aorist, imperfekt, pluskvamperfekt, futur I i I)
- glagolski pridjev radni i trpni
- rečenični djelovi glagolski i imenski predikat, objekt, apozicija
- vezne riječi: veznici, zamjenice, skupovi riječi
- složene rečenice
- vezničke i nevezničke rečenice: rečenički niz
- Pravogovor i pravopis:
- izgovor i pisanje glagolskih oblika
- pisanje glagolskog pridjeva radnog
- pisanje nagacija uz glagol
- zarez uz apoziciju i uz više atributa
- točka, zarez
Literatura:
- Bežen, Diklić, Skok: Hrvatska čitanka 6
- Diklic, Težak: Hrvatski jezik 6
- Lektira po izboru učenika i učitelja ; litararni sadržaji se povezuju s nastavom po epohama i uskladuju s interesima učenika
Matematika
Ciljevi
- razvijanje logičkog mišljenja i zaključivanja
- spoznaja opće važečih odnosa i njihovo opisivanje pomoću formula, definicija i poučaka
- prijelaz od predodžbenog ka pojmovnom mišljenju
- točnost i preciznost u geometrijskom crtanju pomoću pribora
- jačanje samopouzdanja
- uočavanje uzročno posljedičnih veza
Nastavni sadržaji
1. nastavna epoha: SKUPOVI N I Q
- računanje s prirodnim brojevim, decimalnim brojevima i razlomcima
2. nastavna epoha: POSTOTNI I KAMATNI RAČUN
- pojam omjera i razmjera, pravilo trojno
- pojam proporcionalnosti
- izračunavanje postotka i kamata
3. nastavna epoha: GEOMETRIJA
- mjerenje kuta, konstrukcije
- simetrala dužine i kuta
- trokut i četvorokut
- sukladnost
- površine
Zemljopis
Ciljevi
Učenik treba promatrati i upoznati Srednju Europu kao dio Europe, a Europu kao dio svijeta. Sukaladno tomu treba ostvariti sustavni pregled dijelova svijeta, koji se prikazuju sa stajališta topografsko-morfoloških obilježja (povezuju se astronomija i geologija).
Učenik treba upoznati gospodarstvo pojedinih europskih zemalja (egzemplarni pristup) i spoznati ovisnost gospodarstva o klimi, vegetaciji i zemljopisnim obilježjima.
Nastavni sadržaji
1. nastavna epoha: EUROPA I SVIJET
Fizička karta Europe
- Europa u obzoru polariteta (sjeverna i južna Europa; istočna i zapadna Europa;)
- europske zemlje: Španjolska, Italija, Island, Skandinavske zemlje, Madarska: zemljopisna obilježja
- oblici krajolika pod utjecajem vode, zraka, svjetla/topline i čvrstoće gorskih masiva i pojedinim područjima
- gospodarstvo, povezanost gospodarstva pojedinih europskih područja, prometnice, kulturna obilježja pojedinih naroda i multikulturalnost europskih naroda
- Europa u pjesmama, pričama i u dramskoj literaturi (scene iz dramskih djela)
Svijet
- oblik i položaj kontinenta i mora, morske struje
- povezanost: vegetacijskog pojasa, položaja sunca, klimatskih uvjeta
- dublji slojevi gorja: mlada i starija gorja
- velike rijeke i individualna obilježja rijeka
- tropske kiše, savane, australske vatrene kiše, slane pustinje (kao eko sustavi)
- krčenje i pretvaranje u stepu (na markantnim primjerima)
- rudna blaga i trgovinski odnosi
- uspostava prometnih veza ( na primjerima: Transsibirska željeznica, Sueski kanal, Panamski kanal)
- pjesme i priče iz stranih/prijateljskih kultura
Povijest
Ciljevi
Sukladno središnjoj orijentaciji cjelokupne nastave na razvoj kauzalnog mišljenja, i nastava povijesti u 6. razredu orijentira se na razvoj povijesnog odnosno kauzalnog mišljenja. Vremensko razdoblje koje se u ovom uzrastu obrađuje obuhvaća oko 2000 godina i u okviru tog velikog razdoblja učenik povijest upoznaje sa stajališta ljudskih sukobljenosti i suprotnosti. Ključni princip koji učenici trebaju na ovom uzrastu shvatiti je dualitet i osnove dijalektičkog principa. Ukratko, središnji cilj nastave povijesti je da učenik postigne sposobnost otkrivanja i razumijevanja povijesnih zakonitosti.
Cilj je dakle nastavom povijesti pridonijeti razvoju sposobnosti kauzalnog mišljenja. Središnja tema je RIMSKA KULTURA I SREDNJOVJEKOVLJE i realizira se u dvije nastavne epohe.
Nastavni sadržaji
1. nastavna epoha: OD RIMA DO SREDNJEG VIJEKA
- osnivanje Rima: Romul i Rem ; sedam mitskih kraljeva, patriciji, plebejci
- nastanak rimskog carstva i nastanak rimskih zakona
- borbe između Rima i Kartage (Hanibal i Scipio)
- građanski ratovi i socijalne reforme
- Cezar i početak novog sustava vladavine
- širenje kršćanstva u rimskom carstvu (Sv. Pavle)
- pad Rima, Huni i Goti; seobe naroda
- hrvatski krajevi u vrijeme rimske vladavine
- Muhamed i širenje islama
- dolazak Hrvata, način života, državni ustroj, pokrštavanje Hrvata
- Franci, Karlo Veliki i obnova rimskog carstva
- kultura samostana (reforme iz Clunyja)
- borbe izmedu papa i careva
- križarski ratovi
- viteštvo i viteški redovi; susret istoka i zapada; Hrvatska u vrijeme križarskih ratova
- počeci gradske kulture
- širenje povijesti sa Sredozemlja prema sjeverozapadnoj i srednjoj Europi
- hrvatski vladari - franacki vazali; Ljudovit Posavski
- samostalna Hrvatska u vrijeme narodnih vladara
- kraj hrvatske samostalnosti, pogibija Petra Svačića
- Hrvatskougarska nagodba
- pojava Turske i Austrije na hrvatskim granicama
Biologija
Ciljevi
Dalje nastavljanje promatranja biljaka. Učenik na početku razvoja sposobnosti kauzalnog mišljenja postavlja sada druga pitanja o biljkama. Spoznaja uzročnosti omogućuje da učenik usporeduje različite grade biljaka, da razumije odnos građe i stalnog mjesta i njihov posebni odnos prema vremenu (povezano s nastavom zemljopisa, koja nudi takode osnove za fizikalno-kauzalno promatranje zemlje. Spoznavanje uzročnosti omogucuje učeniku da usporeduje različitu građu biljaka, kao i to da njihovu prolaznost odnosno trajanje uspoređujemo. Zato je potrebno pronaći jedno stajalište. To je moguće ako biljni svijet promatramo kroz čitav godišnji tijek zbivanja u prirodi. Na temelju sadržaja iz zemljopisa učenik stječe mogućnost novih pogleda na biljni svijet (vegetacijske zone, mineralogija). Nastavni sadržaj se realizira u dvije tematske cjeline odnosno u dvije nastavne epohe: biljni svijet (botanika) i učenje o stijenama (mineralogija)
Sadržaji nastave:
1. nastavna epoha: BOTANIKA I MINERALOGIJA
- razne vrste bilja i tipovi cvatnje
- linearno srodni monokotyledoni (proljeće)
- križasto cvjetanje (rano ljeto)
- razne trave, cvjetanje pogodno leptirima (jezikoliko, korpasto cvjetanje - visoko ljeto)
- ostalo korpasto ili usnoliko cvjetanje (druga polovica visokog ljeta)
- sve ostale važne biljke koje spadaju u izbor prehrambenog lanca ili imaju svojstvo ljekovitih trava
- različiti oblici kamenja koji oblikuju brda i karakterističnosti tla
- sastav kamena i kristalnog škriljevca, glinenac, kremen, tinjac
- krec
- prakamenje u kojem nalazimo i drago kamenje
- vulkansko tlo
- drago kamenje (obrada)
Fizika
Moto: FIZIKALNO (NE MEHANICKO) PROMATRANJE SVIJETA
Ciljevi
Promatranje akustičkih optičkih, toplotnih, magnetskih i elementarnih (statičkih) električkih fenomena. Unatoč diferenciranja na posebna područja treba gdje god je to moguće uspostaviti povezanost s tehnikom i umjetnosti.
Nastavni sadržaji
Akustika:
- Osnovni akustički fenomeni (titraj, visina zvuka , glasnoća, boje zvuka, poznati glazbeni instrumenti)
- Preko upoznavanja glazbenih instrumenata učenik otkriva titraj (kao fizički ekvivalent zvuku)
- odnos izmedu zvučnog tijela i jačine glasa, visine i boje zvuka
- intervali na monokordu
- provodljivost zvuka
- rezonancija
- fizikalno-fiziološka svojstva grkljana
Optika
- Pojmovni par: svjetlo - tama (kao opreka/suprotnost)
- šestodjelni krug boje (pogled kroz prizmu)
- pojam: komplementarne boje
- nastajanje boja na mutnim medijima kod "protusvjetla" i bočnog osvjetljavanja
- geometrijska optika
- nastajanje sjena, šarene i obojene sjene
Toplina
- Pojmovi: hladno- toplo (kao opreke)
- izvori topline (egzemplarno: izgaranje i trenje kao izvori topline )
- nastajanje/stvaranje hladnoće
Magnetizam
- magnetiziranje preko prirodnog željeznog magneta. Svojstva/znacajke
- Uobičajeni oblici magneta i kompas (bez kučišta)
- pojmovi: sjeverni i južni pol
- zakoni privlačenja i odbijanja
- magnetsko polje zemlje
Elektricitet
- Fenomen uporabnog elektriciteta
Strani jezici
Ciljevi
Karakteristično za razvojnu situaciju učenika u šestom razredu je da logičko mišljenje nastupa u prvi plan, a to se može promatrati kao redukcija u odnosu na cjelovito poimanje i doživljavanje koje je karakteriziralo dijete do tog razdoblja. Stoga u nastavi jezika treba ne samo vježbati gramatiku u pojačanoj mjeri, nego i socijalne aspekte jezika kroz komunikaciju. Učenika treba potaknuti na razgovor, opisivanje i prepričavanju poznatih sadržaja, te dalje razvijati jezične vještine u govornom i pismenom obliku. Posebno treba razvijati osjećaj za ispravno u jeziku.
Nastavni sadržaji
- vokabular, fraze i vježbe govora oblikuju se prema rastućim sposobnostima i znanjima djeteta i s razvojem njegove svijesti o okolini. Sadržaji iz glavne nastave (npr. zemljopis, povijest, fizika, dendrologija) uključuju se u sadržaje nastave stranog jezika. Teme će obuhvaćati život u gradu i na selu, praznike, kućanstvo, kupovinu, godišnja doba i svetkovine, vrijeme, bolest, šport i igre. Osim recitacija i pjevanih pjesama, koristit će se anegdote i priče, te lektira čitavih lakših štiva.
Gramatika (engleski jezik):
nepravilna množina imenica; pridjev i pravilno, odn. nepravilno stupnjevanje, zamjenica one, nepravilni glagoli, Aktiv: Present Perfect, Past Perfect, Conditional (moguće i u 7. razredu), upitni i niječni oblik istih, Pasiv: Present + Past Tense, prilozi, prijedlozi.
Gramatika (njemački jezik):izražavanje prošlosti: pravilni i nepravilni glagoli
- preterit (pravilnih i nepravilnih gl.)
- perfekt (pravilnih glagola)
- množina imenica
- deklinacija imenica
- komparacija pridjeva
- prijedlozi s dativom i akuzativom.
Čitanje i pisanje:
čitanje kraćih tekstova na stranom jeziku
prepisivanje tekstova
diktati, pisanje čestitki, kratkih pisama.
Likovna kultura
Ciljevi
Dvanaesta godina života sa svojim karakterističnim duševnim razvojnim koracima zahtijeva na razvojne potrebe učenika usmjerenu nastavu slikanja. Središnja nastavna tema je: projekcija i učenje o sjenama. (Nastavniku se s obzirom na uvođenje nastave risanja pružaju dvije metodičke mogućnosti (slikanje i risanje se počinje izmjenjivati):
- vježbanje koje ne uzima u obzir boje (svjetlo-tamno; risanje)
- obrada postavljene teme sa slikarskog stajališta odnosno motivi biljaka se izražavaju akvarel tehnikama.
Mogući sadržaji za (2):
- nastajanje indigo i crnog iz tri osnovne boje
- isprobavanje nastalih boja (indigo i crnog) na različitim motivima iz biljnog svijeta (drveće, primjerice)
Risanje
Ciljevi
Učeniku treba omogućiti da se suoči sa svjetlom i tamom, razrjeđivanjem i zgušnjavanjem i sa lakim i teškim. Te suprotnosti u svijetu doživljavaju se egzistencijalno kao linijarne forme. Sukladno razvoju učenikovih sposobnosti kauzalnog mišljenja promatra se uzajamni odnos sjene (djelovanje) i svjetlosti (izvor stvari) i isto se risa.
Nastavni sadržaji
- slobodno risanje s drvenim ugljenom do svjetlo-tamnog oblikovanja jedne površine u različitim tehnikama sjenčenja
- risanje prostornih tijela: kugla, cilindar, stožac, kocka (opažanje pada svjetlosti i sjena; kombinacija tijela i njihovih sjena).
Plastificiranje
Plasticiranje oblika različitih vrsta planina: granit, krečnjak i mineralno-uglaste forme prostor (povezano s nastavom zemljopisa)
Kristalni oblici (oblici kristala)
Glazbena kultura
Ciljevi:
- nastavljanje i jačanje muzičko-estetičkog doživljavanja kao suprotnost počinjućem racionalitetu učenika (sposobnost kauzalnog mišljenja).
- na drugoj strani kauzalitet mora biti u teoriji glazbe njegovani
Nastavni sadržaji
- njegovanje pjevanja višeglasnih narodnih napjeva
- prevođenje od glazbe u kretanje (folklor/narodni plesovi, male opere)
- učenje/teorija o formama/oblicima
- teorija / učenje o instrumentima
- transpozicijja melodije
- otkrivanje melodije i notiranje iz improviziranih elemenata
Euritmija
Ciljevi:
Paralelno s prvom nastavom iz geometrije vježbaju se preobražaji geometrijskih oblika i pomjeranja u prostoru (trokut, četverokut). U glasovnoj euritmiji uzimati dramske elemente koji mogu produbiti i obogatiti duševni doživljaj. U svim vježbama poticati samostalnost i kreativnost euritmijskog izražavanja te poštivati točnost.
Nastavni sadržaji
- vježbe sa štapom
- aliteracija
- pjesma na latinskom
- intervali - naročito oktava - s pripadajućim prostornim oblicima
- vježbe sluha
- vježbe skakanja
Ručni rad
Ciljevi:
Emocionalnom razvoju djeteta u doba puberteta treba odgovoriti nastava ručnog rada tako da omogući samostalno izražavanje, kreiranje predmeta na temelju djetetovih interesa i prema kojima dijete ima emocionalni odnos.
Nastavni sadržaji
- izrada platnenih lutaka, prve lutke vezane za literarne predloške, odijevanje lutaka za predstavu
- izrada životinja (forma i proces punjenja se nalaze u središtu pozornosti)
Religijska kultura
Nastavni sadržaji
- biografsko-kršćanske priče (Tolstoj, Lagerlof, Nazor i drugi)
- Legenda o Kristu od Selme Lagerlof
Obrti
Ciljevi
Oslanjajući se na nastavu crtanja formi (prave i zakrivljene forme) u nastavi obrta se izraduju predmeti kojima je u osnovi ravna ili zakrivljena forma. To zahtjeva specifične radne tehnike i radne pokrete:(1) prave forme imaju zadaću vježbanja dugih radnih pokrete (blanjanje, pilanje), dok zakrivljene forme (konveksno -konkavno) vježbaju kratke radne pokrete.
Nastavni sadržaji
- izrada predmeta za svakodnevnu uporabu: kuhača, strugač za tavu, drveni mješac, lopatica za brašno, čepovi, drveni čekić, itd.
- izrada igračaka: (1) igračke koje predstavljaju sliku stvarnosti (zec koji skače, gegajuća patka, ptica koja kljuca, medvjed na njihalici)
- konstrukcije mehanike koja tomu pripada
Vrtlarstvo
Izvršavanje i upoznavanje osnovnih praktičnih djelatnosti kao:
- prosijavanje zemlje i komposta
- priprema gredica
- sijanje
- poslovi njege i berbe
- poslovi sjece u pocetku sa sjekirom kratke drške
- košnja srpom
- vezanje cvijeća i začinskog bilja
Tjelesni odgoj
Ciljevi
Od ovog razreda nastava ima uz vježbanje, kao glavnu zadaću, i sve veću terapeutsku ulogu. U športskim igrama naglasak se daje na upoznavanje pravila i postupno usvajanje tehnike.
Nastavni sadržaji
- gimnastičke vježbe na spravama (iste kao i u 5. razredu, a sada još i razboj)
- Bothmer vježbe (tema "gore – dolje", tj. nadvladavanje rastućeg ugodaja težine)
- uvođenje u pravila i tehniku košarke i odbojke
- štafetne igre s rekvizitima
- atletika (skok udalj, sprint, predvježbe za skok uvis)
- vježbe mačevanja sa štapovima
- igre "Loptomet", "Indijanska lovica", "Kineski nogomet", "Jahajuca košarka", "Vatrena lopta"