Razvoj svakog pojedinog djeteta i čovječanstva u cjelini ovisi o zdravim iskustvima tijekom prvih sedam godina života. Atmosfera ljubavi i topline, te vodstvo koje promiče radost, čuđenje i poštovanje podržavaju takav zdrav razvoj. Najvažniji aspekt u radu s malim djetetom je unutarnji stav odgajatelja, koji pruža primjer koje će dijete oponašati. Upravo iz ovih razloga, rad waldorfskog odgajatelja zahtijeva trajni proces istraživanja i samoobrazovanja, uključujući antropozofsko proučavanje, meditativnu praksu, umjetničku i praktičnu aktivnost.
U waldorfskim vrtića, programima kućne njege, centrima za brigu o djeci, programima roditelja i djeteta i drugim sredinama postavljaju se temelji za kasnije učenje i zdrav razvoj. Navedeno uključuje i cjeloživotni fizički, socijalni, emocionalni, intelektualni i duhovni rast.
Ovo obrazovanje, temeljeno na razumijevanju razvoja ljudske individualnosti, nudi zaštitu i poštovanje dostojanstva djetinjstva. Ono uključuje razumijevanje razvoja djeteta od rođenja do sedme godine života, uključujući jedinstveni značaj u razvoju hodanja, govora i razmišljanja u prve tri godine života.
Aktivnosti u waldorfskom ranom odgoju i obrazovanju uzimaju u obzir razvojne potrebe djece, s fokusom na tjelesnu aktivnost usmjerenu na razvijanje volje u prve tri godine života djeteta, zatim na igru kroz imaginaciju u srednjim godinama ranog djetinjstva, te kasnije i više kognitivni pristup učenju nakon što dijete uđe u školsku dob.
Obrazovna načela
Waldorfski program ima određene temeljne karakteristike, a to su:
- Istinsko zanimanje i prihvaćanje svakog djeteta kao individue
- Samoinicijativna igra s jednostavnim materijalima što i predstavlja osnovnu aktivnost u životima djece, što djetetu omogućava da prihvati, te razumije svoja iskustva
- Svjesnost da djeca uče kroz imitaciju, kroz iskustvo različitih osjetilnih dojmova, te kroz pokret. Njihova prirodna sklonost je aktivno istraživanje svojeg fizičkog i društvenog okruženja. Ovakva okolina nudi ograničenja, strukturu i zaštitu, kao i mogućnost preuzimanja rizika i suočavanja sa izazovima
- Usmjerenost na stvarna, a ne na virtualna iskustva kako bi se pomoglo djetetu u oblikovanju zdravog odnosa prema svijetu
- Umjetničke aktivnosti poput pripovijedanja, glazbe, crtanja i slikanje, ritmičke igre i modeliranje koje potiču zdrav razvoj mašte i kreativnosti
- Značajan praktični rad, poput kuhanja, pečenja, vrtlarenja, ručnih radova i domaćih aktivnosti, koji pružaju mogućnosti za razvijanje različitih ljudskih kapaciteta. Ovdje je naglasak na životnim procesima, a ne na ishodima učenja
- Predvidljivi ritmovi kroz dan, tjedan i godinu koji pružaju sigurnost i osjećaj međusobnih veza i cjelovitosti života. Sezonski i drugi festivali obilježavaju se u skladu s kulturno-geografskim okruženjem
Svjesni smo da se zdrav razvoj djece odvija najpotpunije u kontekstu zajednice sa zdravim socijalnim odnosima roditelja, učitelja i djece. U našim administrativnim, financijskim praksama i procesima rukovođenja radimo kolaborativno, a ne hijerarhijski.
Waldorfski programi ranog djetinjstva obično nisu profitni, kao izraz slobodnog kulturnog života, i ne temelje se na osobnom interesu ili osobnoj dobiti.
Waldorfski odgajatelji nastoje stvoriti takve svjesne, kolaborativne zajednice oko djece u svojoj skrbi i svoju aktivnost vide kao dio svjetskog kulturnog nagona.
