Vladimir Rabljenović

Malu smo školu vidjeli kao mogućnost prvog dodira djeteta sa drukčijim pristupom učenju i razvoju, gdje bi se moglo pokazati koliko je u stanju se pronaći u takvom okruženju. Dotad nije imala dodira sa Waldorfskom pedagogijom, išla je u klasični vrtić. Vrlo brzo, već nakon jednog ili dva dolaska, nakon što joj na početku nije bilo jasno u kakvu to dodatnu malu školu mora ići, naša se kći oduševila učiteljicom i onim što su tamo radili, te bi nam svaki put poslije pričala i pokazivala radove i ponosno objašnjavala da je to ona napravila:-). Ono što je zapravo bilo bitno je da se naše dijete upozna sa školom, sa učiteljima, što je u potpunosti uspjelo, i nije mogla dočekati od uzbuđenja prvi dan škole.:-), te je vrlo spremno krenula u školu i prihvatila objeručke sve što joj je dano. Moglo bi se reći da je Mala škola kao neki otvoreni prozor kroz koji djeca mogu vidjeti i osjetiti školu, omirisati što se to tamo kuha, i onda spremno sjesti za stol i kušati život na waldorfski način.:-)